U junu ove godine u Bosni i Hercegovini je zabilježen porast od 24 posto u broju migranata u odnosu na maj, ali u poređenju sa istim periodom prošle godine broj migranata je značajno opao, prema najnovijem mjesečnom izvještaju Međunarodne organizacije za migracije (OIM) Ujedinjenih nacija.
Slični trendovi su primijećeni u cijelom regionu Zapadnog Balkana, gdje je u junu zabilježen porast od 12 posto u broju migranata u odnosu na maj, dok je u istom periodu prošle godine bio zabilježen gotovo 30-postotni porast.
U BiH je u maju registrovano 2.194 migranata, a u cijelom regionu 4.082 migranta. Jedini porast u odnosu na maj zabilježen je u BiH i Srbiji, dok je broj migranata u ostalim zemljama regiona opao, ali su ti brojevi relativno mali. Na primjer, u Crnoj Gori je evidentirano 301 migranta, u Albaniji 119, a u Sjevernoj Makedoniji 245.
Od 2018. godine, kada je bilo oko 44.000 migranata, broj migranata je kontinuirano rastao do 2022. godine, s brojem od 80.000 u 2019., 103.000 u 2020., 120.000 u 2021. i 192.000 sljedeće godine. Prošle godine broj migranata je opao i iznosio je oko 163.000. Najveći broj migranata na Zapadnom Balkanu zabilježen je u avgustu prošle godine, sa oko 24.000 migranata.
Najatraktivnije rute ostaju iz Grčke, gdje migranti često dolaze iz Turske putem malih gumenih čamaca kako bi stigli do nekih od grčkih ostrva blizu turske obale. Osim Grčke, migranti biraju i rutu preko Bugarske, jer je malo dalja, jeftinija, ali sigurnija. Migranti iz Grčke obično putuju ka Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, dok iz Bugarske idu prema Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Najveći broj migranata je registrovan u BiH i Srbiji zbog velikih granica s Evropskom unijom, pa se migranti često zadržavaju blizu granice kako bi pronašli priliku da pređu u Hrvatsku. Njihove najpoželjnije destinacije i dalje su Njemačka, Švedska, Francuska i Španija, ali i druge bogate zemlje na zapadu i sjeveru EU.
Najveći broj registriranih migranata u BiH su državljani Sirije, koji čine više od trećine ukupnog broja, slijede Avganistanci s gotovo petinom udjela, te Marokanci s manje od desetine udjela.
U BiH postoji šest kampova, od kojih su tri u sarajevskoj regiji, dva kod Bihaća i jedan kod Mostara. OIM ima kancelarije u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. Kapaciteti kampova omogućavaju smještaj oko 5.000 migranata, a trenutno ih je tamo oko 1.500.
U EU je u junu stupio na snagu novi pakt o migracijama, sa ciljem postepene implementacije plana o čuvanju spoljnih granica EU u naredne dvije godine. Jedan od dijelova ovog pakta je uspostavljanje saradnje Frontexa sa zemljama Zapadnog Balkana, kako bi službenici Frontexa radili s lokalnim policijama na čuvanju granica. BiH još nije sklopila sporazum, ali se očekuje da će to učiniti uskoro.
Evropski pakt za migracije uključuje deset ključnih koraka, poput uspostavljanja baze podataka za migrante, novih pravila za screening, procedura za azil i readmisiju, solidarnosti među članicama EU, pravila za krizne situacije i bolje uslove boravka migranata u centrima, te okvira za prihvat migranata u EU prije upućivanja u druge zemlje.
Pitanje migracija je osjetljivo političko pitanje u EU, što je dovelo do uspona desnih i populističkih stranaka. Zemlje članice su se odlučile za proaktivni pristup u cilju ublažavanja desničarskog pritiska, uključujući i finansijsku pomoć zemljama s kojih migranti dolaze ili kroz koje prolaze ka EU. To je jedan od razloga zašto je ove godine u BiH zabilježen manji broj migranata nego prošle godine.
(24sata.info)
Izvor: Nezavisne.
Izvor: ( 24sata.info / Znamo.ba )
