Prema najnovijoj studiji, Sjedinjene Američke Države su u prošloj godini daleko nadmašile ostatak svijeta u stvaranju novih milionera, sa dodatnih 600.000 novih milionera i rekordnim bogatstvom na vrhu.
Američka populacija milionera porasla je za 7,3% u 2023. godini na 7,5 miliona ljudi, prema izvještaju Capgeminija.
Ukupno bogatstvo milionera dostiglo je 26,1 bilion dolara, što je 7% više nego u 2022. godini.
Prema definiciji Capgeminija, milioneri su oni koji raspolažu sa investicionim imovinom od 1 milion dolara ili više, ne uključujući primarnu nekretninu, kolekcionarske predmete ili trajna sredstva.
Iako su kamatne stope i dalje visoke, dionice su se oporavile krajem 2023. godine, uz trilione dolara državne potrošnje i stimulaciju koji i dalje pokreću američku mašineriju bogatstva.
Najveći rast bogatstva bilježi se među najbogatijima. Broj Amerikanaca sa neto vrijednošću od 30 miliona dolara ili više porastao je za 7,5% u 2023. godini na 100.000, dok je njihovo bogatstvo dostiglo 7,4 biliona dolara.
Na globalnom nivou, pojedinci sa ultra-visokim neto vrijednostima čine 1% milionerske populacije, ali sada posjeduju 34% ukupnog bogatstva, što pokazuje rastuću koncentraciju bogatstva čak i među najbogatijima.
Pitanje je hoće li se trend rasta bogatstva nastaviti u narednom periodu, s obzirom na globalne sukobe, izbore, kamatne stope i moguće usporavanje privrede, istakao je Elias Ghanem, globalni čelnik Capgeminijevog istraživačkog instituta za finansijske usluge.
“Prošla decenija je bila izuzetna,” rekao je Ghanem. “Sada imamo inflaciju, potencijalnu recesiju, geopolitičke probleme i izbore. Okruženje se promijenilo.”
Gledano na globalnom nivou, slika bogatstva je raznolika u odnosu na SAD. Broj milionera širom svijeta porastao je za 5,1% prošle godine, na 22,8 miliona, prema izvještaju. Njihovo ukupno bogatstvo dostiglo je rekordnih 86,8 biliona dolara.
Pored Sjeverne Amerike, Azija i Pacifički region bilježe najveći rast milionera, od 4,8%, dok su Evropa, Latinska Amerika, Bliski istok i Afrika takođe zabilježili rast.
Ghanem je naveo da iako je Azija dominirala rastom populacije milionera prije pandemije Covid-19, SAD su ponovo postale dominantne.
Kada su u pitanju investicije, bogati preusmjeravaju svoj novac sa sigurnijih sredstava ka agresivnijim oblicima rasta, prema izvještaju. Udio gotovine u njihovim portfeljima smanjen je sa 34% na početku 2023. na 25% u januaru, što znači da počinju aktivno investirati.
Ulaganja u fiksni prihod porasla su sa 15% na 20%, dok su ulaganja u nekretnine porasla sa 15% na 19%. Sapad udjela u dionicama je na 21%, najniži nivo u posljednjih 20 godina. Iako su prosječne dionice dobro prošle ove godine – S&P 500 do sada je porastao 12%, a Nasdaq Composite 14% – bogati investitori su oprezni zbog tržišta vođenog nekoliko tehnoloških divova.
Ghanem je naveo da će alternative, posebno privatni kapital i privatni krediti, vjerovatno privući najviše interesovanja bogatih investitora ove godine. Prema istraživanju, dvije trećine milionera planira da više ulaže u privatni kapital u 2024. godini.
„Sve se vrti u ciklusima, a s obzirom da privatni kapital nije prošao dobro, sada je prilika“, rekao je on. “Oni vjeruju da je ulazak sada, kada je jeftinije, dobra dugoročna strategija.”
Sa porastom bogatstva i broja bogatih, trka za upravljanjem njihovim sredstvima postaje sve intenzivnija. Ghanem je istakao da će uspjeti oni koji najbolje usluže klijente sa ultra-visokim neto vrijednostima, ili oni koji raspolazu sa 30 miliona dolara ili više. Capgemini je naveo da će ultra-bogati biti najbrže rastuća skupina klijenata, ali i najprofitabilnija.
Privući i zadržati ultra-bogate nije lako: oni imaju u prosjeku sedam odnosa za upravljanjem bogatstvom, naspram tri odnosa 2020. godine. Više od tri četvrtine ultra-bogatih planira da promijeni primarnu firmu za upravljanjem bogatstvom u 2024. godini.
Ghanem je istakao da je ključna strategija za kompanije koje žele privući više ultra-bogatih klijenata bolje razumijevanje njihovih potreba. Kompanije možda imaju uvid u finansije svojih klijenata, ali rijetko poznaju njihove porodične dinamike, psihološke profile rizika, preferencije ulaganja, način života ili geografsku diverzifikaciju.
U periodu kada ultra-bogati sve više traže usluge sa dodatom vrijednošću – poput planiranja nasljedstva, poreza, konsijerža i privatnih poslova – kompanije moraju dublje proučiti finansijske i porodične živote svog klijentela.
Ghanem je takođe naglasio da se kompanije za upravljanje bogatstvom suočavaju sa konkurencijom porodičnih kancelarija, privatnih investicija bogatih porodica. Više od polovine ultra-bogatih investitora planira da osnuje porodične kancelarije, tvrdeći da one pružaju veću privatnost, personalizaciju i nezavisnost.
Umjesto da se natječu sa porodičnim kancelarijama, kompanije za upravljanje bogatstvom moraju postati bolji partneri nudeći širok spektar finansijskih i nefinansijskih proizvoda, zaključio je on. Firme koje mogu pružiti globalne savjete, u više zemalja, kao i usluge kreditiranja, savjete o načinu života, rješenja za osiguranje, nadgledanje portfelja, ulaganje u nekretnine, savjete o putovanjima i zdravstvenu edukaciju sljedeće generacije, imaju veće šanse za uspjeh.
“Morate da ponudite cjeloviti ekosistem,” dodao je on.
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}
Izvor: ( investitor.me / Znamo.ba )
