Osigurati sigurno, podržavajuće i kvalitetno okruženje za djecu bez roditeljskog staranja, osnovni je cilj najavljenih izmjena i dopuna federalnog Zakona o hraniteljstvu.
U Kantonu Sarajevo je oko 120 djece na smještaju u hraniteljskim porodicama u oko 115 hraniteljskih porodica. Najavljenje izmjene legislative na federalnom nivou trebale bi unaprijediti ovu oblast, ali i osigurati bolje uvjete za deinstitucionalizaciju jer svako djete zaslužuje i ima pravo na dom i porodicu.
Troje ili četvero djece uvijek se druži s mojom porodicom, opisuje Arma svoje iskustvo povremenog hraniteljstva. Osim što je poklanjaju, hranitelji primaju ljubav ali i osjećaj svrsishodnosti kad jednom ljudskom biću pružite šansu.
Hraniteljstvo podrazumijevapružanje porodičnog okruženja djeci koja su bez adekvatnog roditeljskog staranja, a postoje tradicionalno, hitno, specijalizirano, i povremeno, srodničko i nesrodničko, a za svaki od njih potrebna je podrška sistema.
“Kad se dijete smješta u porodicu dijete ono često dolazi, mogu se usuditi da kažem uvijek dolazi sa određenim traumatskim koferom, sa određenim setom problema koje treba riješavati da li psihoterapetu, psiholog, defektolog, logopet znači postoji set službi i servisa koji hraniteljima treba da budu na raspolaganju“, kazala je Arma Tanović.
Hraniteljstvo podrazumijeva pružanje porodičnog okruženja djeci koja su bez adekvatnog roditeljskog staranja, a postoje tradicionalno, hitno, specijalizirano, i povremeno, srodničko i nesrodničko, a za svaki od njih potrebna je podrška sistema.
Jedna od ključnih izmjena je jačanje i promocija specijalnog i hitnog hraniteljstva, što će omogućiti bržu i efikasniju reakciju na potrebe djece kojima je hitno potreban smještaj i djece sa posebnim potrebama. Iz radne grupe koja je počela s radom, kažu da je profesionaliziranje hitnog i specijalnog hraniteljstva jedan od prioriteta.
U FBiH ima oko 300 hraniteljskih porodica i oko 450 hranjenika, a aktuelni federalni Zakon stupio je na snagu 2017. godine i već nakon dvije godine primjene pokazao manjkavosti, a iz resornog ministarstva nedavno su su najavljene izmjene i dopune.
“U praksi nam se pokazala velika potreba za takvim vidom hraniteljstva, da imamo hranitelje na koje možemo računati u svako doba dana i noći da će bez ograničenja primiti na smještaj dijete dok se ne riješi njegovo trajno zbrinjavanje. S druge strane da ti hranitelji imaju obezbjeđene redovne prihode i da im to bude zanimanje“, kazao je Enes Šabić, šef službe za hraniteljstvo JU “Centar za socijalni rad KS”.
Unaprijediti finansijsku podršku, omogućiti vrijeme za adaptaciju u porodici, ali i poboljšasti sistem zdravstvene zaštite kad se hranjenik smješta u hraniteljsku porodicu u drugom kantonu neki su od prijedloga izmjena zakona. Praksa bilježi i različito postupanje kod ostvarivanje hraniteljske naknade za srodničko hraniteljstvo.
-Ako je alternativa da dijete bude smješteno u drugu hraniteljsku porodicu ili ustanovu socijalne zaštite, mislim da je bolje da bude smješteno kod srodnika i da oni imaju sredstva da nesmetano izdržavaju to dijete – poručuje Enes Šabić, šef Službe za hraniteljstvo JU Centar za socijalni rad KS.
Radna grupa će do 15. maja dostaviti prijedloge za unapređenje Zakona, dodaje Šabić, nakon čega su na potezu političari. U optimalnim uvjetima uz političku volju Zakon bi mogao biti unaprijeđen do ljeta.
