Preskoči na sadržaj

Veliki obrat u slučaju Lagerove vjetroelektrane Krš – Pađene u Hrvatskoj: DORH-u propada slučaj?

Crna Hronika9 min čitanja
Veliki obrat u slučaju Lagerove vjetroelektrane Krš – Pađene u Hrvatskoj: DORH-u propada slučaj?

S Josipom Rimac čovjeku rijetko bude monotono. Vrijedi to shvatiti i bukvalno i figurativno! Kad god Josipa Rimac, koja danas nosi prezime Pleslić, dospije u fokus novinara, i publika i oni koji pišu tekstove suoče se s nizom obrata i neočekivanih razvoja kakvima ne bi doskočili ni vrhunski scenaristi iz Hollywooda. Takav je slučaj bio i s aferom oko gradnje vjetroelektrana na području Krš – Pađene.

Portal Tjedno.hr navodi da, zahvaljujući dokumentaciji i informacijama koje su pristigle u njihovu redakciju, postoji i drukčiji pogled na tu aferu – aferu koja možda nikada nije ni morala to postati, no DORH-u je nedostajao upadljiv naslov kojim bi pokazao da obavlja svoj posao, bez obzira na to koliko je sadržaj točan i kakve štete proizlaze iz površnosti.

Sukladno dostupnim informacijama i spoznajama, i sam projekt izgradnje vjetroelektrane na lokaciji Krš – Pađene, u blizini Knina, kao i tvrtka koja ga izvodi, CEMP d.o.o., zajedno s osobama iz nje – Milenkom Bašićem i Draganom Stipićem, završili su kao kolateralne žrtve uvučene u „paket“ istrage o korupcijskim djelima Josipe Rimac. Kako je Rimac bila pod nadzorom, ili kako to glasi obavještajno-pravnim rječnikom – „pod mjerama“, nadziralo se i sve one s kojima je u tom razdoblju bila u kontaktu. Jednako je vrijedilo i za zaposlenike tvrtke CEMP.

Od otvaranja afere s vjetroelektranama nadomak Knina proteklo je već šest godina. Bašić i Stipić onda su privedeni, pa potom i pušteni, a sve do danas protiv njih nije podignuta optužnica niti je započeo sudski postupak, čime su dovedeni u neugodan položaj i nepovoljnu poslovnu situaciju jer na sudu ne mogu dokazati da su nedužni, dok su u medijima, zbog interpretacije DORH-a, gotovo proglašeni krivima. Bez suda. Pošto je temeljito proučio dostavljenu dokumentaciju, Tjedno.hr je, zbog javnog interesa, upitao DORH jesu li ti podaci istiniti, kako prenosi Raport.ba. Pitanja su bila sljedeća:

  • Kako objašnjavate to da ni nakon šest godina od početka istrage još nije potvrđena optužnica u predmetu vjetroelektrana Krš – Pađene?
  • Iz kojeg je razloga, na prijedlog USKOK-a, zatražen pritvor za Stipića i Bašića uz obrazloženje da su u bijegu od 29. 05. 2020., ako je sud utvrdio da su toga dana komunicirali s policijom i prihvatili pretres te obavijesni razgovor (što je policija evidentirala)? Određen im je pritvor i pokrenuta Interpolova tjeralica, iako su pokazali volju za suradnjom u istrazi, a policija im je odgovorila da u Zagreb na pretres ne moraju doći.
  • Je li USKOK u stanju izdvojiti i imenovati ijednu realiziranu policu osiguranja između CEMP-a i Generali osiguranja, odnosno posrednika tvrtke Matice d.o.o., kad je baš to okosnica optužbi – da je preko tog osiguranja dano ili obećano mito Josipi Rimac? Ta polica nikada nije zaključena niti ozbiljno razmatrana jer nije bila konkurentna.
  • Koje je pogodnosti CEMP d.o.o. stekao u pogledu Krš – Pađene u usporedbi s ostalim vjetroelektranama, budući da mu se, prema stavu USKOK-a, pogodovalo?

Kako je posao zainteresirao USKOK

Kako bismo razjasnili na koji je način dogovor o gradnji vjetroelektrana postao predmet zanimanja USKOK-a, odnosno DORH-a, navodimo nekoliko bitnih točaka ovoga posla. Prije svega, da bi se gradnja vjetroelektrana na lokaciji Krš – Pađene uopće mogla provesti, valjalo je razgovarati s tadašnjom čelnicom grada Knina, Josipom Rimac Pleslić. Banka s kojom posluje proizvođač turbina, koji isporučuje opremu i jamči za svoj proizvod, financijski je podupirala projekt te je zahtijevala osiguranje provedbe poslova kod registriranoga osiguravatelja.

Rimac im sugerira Generali osiguranje, u kojem je zaposlena njezina sestra Nediljka Radić, i preusmjerava ih na agenta, odnosno brokera osiguravajućih kuća – Antu Bošnjaka. Potom započinju pregovori o cijenama, premijama i provizijama, jer agenti osiguravajućih društava funkcioniraju upravo tako, što je potpuno legalno i nužno.

Nakon što je ponuda stigla, Dragan Stipić zahtijeva sniženje premije osiguranja vjetroparka Krš – Pađene za 20 posto u odnosu na početnu ponudu, što bi projekt pojeftinilo za preko 100.000 eura. Josipa Rimac Pleslić zatim posredniku Anti Bošnjaku nalaže da cijenu toliko ne snižava. Bošnjak je poslije kazao da mu je provizija, nakon zahtjeva CEMP-a d.o.o. za jeftinijom ponudom, spala s 92.000 na 30.000 eura, pa je prethodni broker ostao kraći za 30.000 eura.

CEMP je nakon toga uključio drugoga neovisnog brokera i ugovorio jeftiniju policu. Premda nije angažirano osiguravajuće društvo po nalogu Josipe Rimac, USKOK zadržava stare informacije dobivene nadzorom, koje nikada nisu provedene. Dakle, osiguravatelj nije izabran na način kako je to Josipa Rimac zahtijevala.

Prema nalazima nadzora i obrazloženju naloga (3 Kir-t-Us-75/20), Josipa Rimac Pleslić je 23. siječnja 2020. svojoj sestri Nediljki Radić ispričala tijek sastanka s Milenkom Bašićem i Draganom Stipićem. Napomenula je da građevinskoj dozvoli vjetroparka istječe rok te da bi se sestra trebala početi pripremati. Bašić i Stipić u tom telefonskom razgovoru nisu sudjelovali. Nakon dvanaest dana, 4. veljače 2020., istražni sudac na prijedlog USKOK-a odobrava nadzor telefona i tajno praćenje Bašića i Stipića. U nalogu se, kao potencijalna protuusluga, spominje posao osiguranja za Nediljku Radić. Ni ime posrednika Ante Bošnjaka ni visina provizije u tom se nalogu ne navode. Do razgovora o konkretnim svotama došlo je gotovo tri mjeseca kasnije.

Prema onome što stoji u optužnici od 27. travnja 2020., Pleslić i Radić razgovarale su o Bošnjakovoj ponudi te o tome kako je u nju uvrstio veća pokrića. Toga su dana razgovarale i o uporabnoj dozvoli. Pleslić je tom prilikom sestri Nediljki kazala da je „pečat za upotrebu“ kod nje te da je Stipiću dala do znanja da uporabne nema dok ne potpiše. Obrana Bašića i Stipića u tom razgovoru vidi pritisak da CEMP prihvati ponudu. Tek treba utvrditi na što se taj potpis odnosi i što je zbilja rečeno Stipiću.

Potom, 29. travnja u 13:33, Stipić u WhatsApp poruci poslanoj Pleslić traži da se premija osiguranja spusti za 20 posto. Sedamnaest sekundi nakon toga nadovezuje se: „Javio sam Bošnjaku”. U 13:45, prema prikazu telefonskog razgovora u optužnici, Bošnjak prenosi Pleslić da Stipić želi sniženje ponude s 399.000 na 340.000 eura. Ona uzvraća da se Stipiću kaže kako ipak mora upola vratiti tih 20 %.

U 18:38 Ante Bošnjak tumači Josipi Rimac Pleslić koliko bi traženo Stipićevo sniženje umanjilo svotu kojom raspolažu. Ističe da bi njihov dio iznosio 92 tisuće i kaže da je riječ o proviziji. Pleslić mu odvraća da „ne mora puno skidati“. Poslije 19:19 poručuje mu da „ne mora ići do kosti“ te da „neka ostavi malo”. Oko 19:26 Nediljka Radić poziva sestru Josipu, pošto ju je Bošnjak upitao je li nešto pogrešno protumačila. Pleslić joj onda napominje da su o svotama razgovarali na redovnoj telefonskoj liniji. Bašić i Stipić ne pojavljuju se kao sugovornici u navedenim razgovorima o raspodjeli provizije. Oni sve vrijeme nastoje sniziti policu osiguranja da bi svojoj tvrtki osigurali najbolje uvjete i time obaraju brokerovu proviziju i zaradu, a na koncu su optuženi da su kroz policu osiguranja obećali mito.

Bošnjak je u iskazu od 28. rujna 2020. naveo da je razmišljao o tome da Pleslić prepusti dio svoje provizije. Tvrdi da podjela nije bila jasno dogovorena niti ostvarena te da je provizija, zbog CEMP-ova inzistiranja na nižoj cijeni, pala s 92.000 na 30.000 eura. Obrana u tome prepoznaje argument u prilog tvrdnji da su se razgovori o eventualnoj raspodjeli provizije vodili bez znanja i suglasnosti Bašića i Stipića.

Sklopljena polica kod Triglava

CEMP je tada pribavio ponude trojice novih posrednika te je, prema obrani, na Stipićev poticaj uključen neovisni broker – Skadenca, radi njihove usporedbe. Taj je broker 15. svibnja 2020. savjetovao prihvaćanje ponude Fortiusa s osiguranjem kod Triglava kao najpovoljnije, uzimajući u obzir premiju i opseg pokrića. CEMP je tu policu naposljetku i zaključio 18. lipnja 2020.

Obrani je taj redoslijed događaja bitan. Stipić je zahtijevao nižu cijenu, a CEMP je angažirao neovisnog brokera i prihvatio ponudu koju je taj broker savjetovao. Prema obrani, CEMP je neprekidno tražio za sebe najpovoljniju policu. Tu se postavljaju i razborita pitanja: – Ako je posao, kako USKOK tvrdi, već bio obećan posredniku kojeg je Pleslić odabrala, na kojem dokazu počiva to obećanje? Ako je dogovor o osiguravatelju i proviziji ono korupcijsko djelo koje im se pripisuje, gdje je i uz koji dokaz to djelo izvršeno, u ovom slučaju kada posao nije ni zaključen ni realiziran, s obzirom na to da je prihvaćena druga ponuda koju Rimac nije preporučila?

Prema zasad nepotvrđenoj informaciji iz kruga bliskog braniteljima Milenka Bašića i Dragana Stipića, razmatra se opcija njihove protutužbe za naknadu materijalne i nematerijalne štete koju su, kako navode, pretrpjeli osobno i njihove tvrtke uslijed pogrešnog i štetnog postupanja te poduzetih mjera.

Riječ je o teškim posljedicama za njihovu osobnu čast i dostojanstvo te za poslovni ugled njihovih tvrtki. Kao zasebne financijske posljedice ističu se troškovi vezani uz kauciju, propali poslovi, zatvaranje bankovnih računa, odbijanje financiranja novih projekata te urušavanje dijela projekata koji su već bili u provedbi.

Za sada se ne zna koliki će iznos gubitaka i troškova pokriti tužba te hoće li ona biti usmjerena i protiv sestara Rimac – Pleslić – Radić ili će obuhvatiti i druge osobe.

Šest godina od prvog uhićenja, Pleslić je prije nekog vremena priznala krivnju putem nagodbe s USKOK-om u predmetu „Sport i glazba”, koji se ticao pogodovanja oko poticaja i prolaska na stručnim ispitima, te u još jednom predmetu – „Graditelj svratišta“, povezanom s korištenjem utjecaja kako bi se izbjegla naplata bankovne garancije.

Kad je riječ o polici Krš – Pađene, značajno je ono što je Pleslić navela u iskazu 2020.: – Da se u komunikaciji koju je iznijela nije dogovarao iznos mita – dok se javno potvrđene nagodbe tiču drugih predmeta. Zato je presudan odgovor na pitanje – je li uporabna dozvola bila alat za pritisak na CEMP i njegova vlasnika; te je li eventualna nagodba pokajnice Rimac, nakon šest godina, imala tu istu namjeru?

Na novinarsko pitanje s početka ovoga teksta, koje bi pojasnilo stanje predmeta te stav i nakanu DORH-a, do zatvaranja teksta odgovor nam nije stigao.

Čini se da je Josipa Rimac, u situaciji u kojoj je trenutačno, voljna prihvatiti ulogu i status pokajnice na svaki prijedlog DORH-a, samo da spasi vlastitu kožu te umakne kazni i sankcijama. Kako bi izbjegla višegodišnju robiju, Josipa Rimac bila bi spremna preuzeti i krivnju za ubojstvo Johna Kennedyja, što bi „kvalificirani“ hrvatski DORH bez muke mogao prihvatiti i „zaključiti“ slučaj.

Objava Veliki obrat u slučaju Lagerove vjetroelektrane Krš – Pađene u Hrvatskoj: DORH-u propada slučaj? pojavila se prvi puta na Posušje.info.

www.posusje.info

Dodajte Znamo.ba među omiljene izvore na Googlu
Kako ti se čini ovaj članak?

Povezano

Sve →
BiHRegionSvijet
Porodica i domHrana i pićeZdravlje
RezultatiHAK kamereLive kamere BiHVaktijaVremenska prognozaHoroskopZanimljivosti