Domaćinstva na Zapadnom Balkanu i u Evropskoj uniji imaju sličnu potrošnju električne energije po stanovniku, ali privrede zemalja Zapadnog Balkana su manje energetski efikasne od EU jer troše 2/3 više električne energije za svaki proizvedeni BDP.
Za proizvodnju iste količine bruto domaćeg proizvoda, zemljama Zapadnog Balkana treba oko 50% više energije nego zemljama EU.
Zemlje Zapadnog Balkana se uglavnom oslanjaju na fosilna goriva i naftu za proizvodnju električne energije, zbog čega imaju visoku energetsku intenzivnost. Iako imaju veću ili jednaku proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kao 27 zemalja EU, udio gasa i nuklearne energije je mnogo manji – 9% naspram 36%. U proteklih 6 godina, kapaciteti obnovljivih izvora energije na Zapadnom Balkanu rastu skoro tri puta sporije nego u EU.
Ove zaključke je iznijela analiza Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) o sigurnosti energetskog snabdijevanja na Zapadnom Balkanu putem prozjumerskog tržišta.
Prema autorima studije, Lazar Ivanović i Pavle Medić, ova publikacija je podržana regionalnim projektom “SMART Balkans – Civil Society for Shared Society in the Western Balkans” koji sprovode Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institut za demokratiju i posredovanje (IDM), uz finansijsku podršku norveškog Ministarstva vanjskih poslova, objavio je Biznis.rs.
Zašto je Zapadni Balkan energetski manje efikasan od EU, objašnjava Lazar Ivanović, navodeći da balkanske privrede trebaju 56% više energije za proizvodnju iste količine BDP-a kao zemlje EU, prema Eurostatu za 2022. godinu. Kombinacija niskih cijena struje i nedovoljnih investicija u energetsku efikasnost glavni je razlog veće energetske intenzivnosti na Zapadnom Balkanu.
Iako se energetska intenzivnost smanjila za 20% od 2017. godine, region je i dalje manje efikasan od EU, ističe Ivanović, naglašavajući da postoji velika razlika u energetskoj efikasnosti među zemljama Zapadnog Balkana.
Studija CEVES-a također istražuje potencijal Srbije u proizvodnji solarne energije, navodeći da bi njihova procijenjena proizvodnja mogla pokriti veliki postotak trenutne proizvodnje električne energije. Međutim, tržište prozjumera u Srbiji zaostaje za drugim zemljama Zapadnog Balkana, poput Albanije i Sjeverne Makedonije.
Prema Ivanoviću, iako Srbija ima ogroman potencijal za proizvodnju solarnih panela, tržište prozjumera je sporije razvijeno. Dok je Srbija registrovala samo 2.300 domaćinstava kao prozjumere, druge zemlje su dostigle veće kapacitete. CEVES identifikuje izazove i prepreke za rast tržišta prozjumera u Srbiji te predlaže konkretne preporuke za poboljšanje stanja.
Izvor: ( investitor.me / Znamo.ba )
